Od 5. – 6.kolovoza 2026., predsjednica udruge Hrvatska udruga IBCLC savjetnica za dojenje (HUSD) Zorica Kovač je na poziv Jasna Apostolski-Nikolov sudjelovala na obilježavanju Svjetskog tjedna dojenja STD2026 u Skoplju.
Trodnevni edukacijski sadržaj bio je ispunjen bogatim programom stručnjaka iz raznih područja: psihologa, radnih terapeuta, pedijatara, logopeda, medicinskih sestara, IBCLC savjetnica.
Prva tri dana Svjetskog tjedna dojenja su bila ispunjena online aktivnostima pod nazivom “Podrška za dojenje” s razmjenom vlastitih iskustava majki i prikazima slučajeva iz prakse IBCLC savjetnica, a od 4.-6.kolovoza slijedila je hibridna edukacija : uživo i online za trudnice, obitelji, majke dojilje, zdravstvene stručnjake i sve zainteresirane.
Kao predavači sudjelovali su renomirani pedijatri iz različitih zdravstvenih ustanova u Makedoniji, Medicinskog fakulteta te članovi Komiteta za dojenje Makedonije.
Poseban online predavač je bila Catherine Watson Genna, IBCLC, s temom o razumijevanju i fiziologiji sisanja nasuprot hranjenju bočicom.
Zorica Kovač, magistra sestrinstva, IBCLC, je održala izlaganje o izazovima uspostave laktacije kod prijevremenog poroda uz prikaze slučajeva te interaktivnu radionicu psihoemocionalnog osnaživanja – To sam JA, posebice važnog dijela podrške dojenju, jer da bi dojenje uspjelo, da bi beba bila dobro – majka mora biti dobro!”, piše Zorica Kovač, magistra sestrinstva, IBCLC, predsjednica HUSD
Na stranicama Hrvatske udruge grupa za potporu dojenja stoji:
„Dojenje za održiv početak života: jačajmo ono što djeluje.“
Poruka Svjetskog tjedna dojenja 2026. usmjerena je na prepoznavanje postupaka, programa i oblika podrške koji već daju dobre rezultate te na njihovo daljnje jačanje i širenje.
Dojenje predstavlja važan temelj prehrane, zdravlja i razvoja djeteta. Istodobno doprinosi sigurnosti hrane, smanjenju troškova za obitelji i društvo te održivijem odnosu prema okolišu. Međutim, uspjeh dojenja ne ovisi samo o želji, trudu ili ustrajnosti majke.
Dojenje nije samo odgovornost majke
Majke često započinju dojenje s velikom željom i očekivanjima, ali se već u prvim danima mogu susresti s bolnim dojenjem, poteškoćama s prihvatom dojke, zabrinutošću zbog količine mlijeka, umorom, oprečnim savjetima ili nedostatkom pravodobne stručne pomoći.
Zbog toga dojenje treba promatrati kao pitanje cijelog sustava, a ne kao individualni zadatak žene. Obiteljima su potrebne jasne i usklađene informacije, stručna i dostupna pomoć te podrška koja se nastavlja i nakon izlaska iz rodilišta.
Posebno su važni prvi dani i tjedni nakon rođenja djeteta. Pravodobno prepoznavanje poteškoća i odgovarajuća pomoć mogu spriječiti da manji, rješivi problemi prerastu u razlog za prerani prestanak dojenja.
Jačajmo ono što se pokazalo učinkovitim
Ovogodišnja kampanja poziva sve sudionike u takozvanom toplom lancu podrške dojenju da prate rezultate svojega rada, prepoznaju postojeće nedostatke i uče iz primjera dobre prakse.
To uključuje:
dostupnu, stručnu i na dokazima utemeljenu podršku tijekom trudnoće, poroda i razdoblja nakon poroda
usklađene preporuke zdravstvenih djelatnika
pravodobno praćenje majke i djeteta nakon izlaska iz rodilišta
dostupnost savjetovališta za dojenje, telefonskog savjetovanja, kućnih posjeta i grupa podrške
uključivanje partnera i drugih članova obitelji
radna mjesta koja omogućuju korištenje rodiljnog i roditeljskog dopusta, stanke za izdajanje te siguran i primjeren prostor
zaštitu roditelja od netočnih informacija i neprimjerenog komercijalnog utjecaja
posebno osmišljenu podršku za obitelji koje žive u težim socijalnim, zdravstvenim ili drugim okolnostima.
Važno je i pratiti podatke o dojenju. Podaci nam mogu pokazati gdje je postignut napredak, kojim je obiteljima pomoć dostupna, a koje skupine ostaju bez odgovarajuće podrške. Praćenje ne bi trebalo služiti samo izvještavanju, nego poboljšanju svakodnevne skrbi za majke i djecu.
Podrška treba biti kontinuirana
Nije dovoljno samo potaknuti majku da doji. Potrebno joj je omogućiti da dobije praktičnu i stručnu pomoć onda kada joj je najpotrebnija.
Podrška dojenju započinje tijekom trudnoće, nastavlja se u rodilištu i mora biti dostupna nakon povratka kući. Ona uključuje zdravstvene djelatnike, savjetnice za dojenje, patronažne sestre, obitelj, poslodavce, lokalnu zajednicu, udruge i donositelje odluka.
Svaka od tih karika može olakšati ili otežati iskustvo dojenja.
Podrška pritom mora biti empatična, individualizirana i bez osuđivanja. Potrebno je poštovati zdravstveno stanje, životne okolnosti i informirane odluke svake majke i obitelji. Cilj nije stvaranje dodatnog pritiska, nego osiguravanje uvjeta u kojima će žene koje žele dojiti dobiti stvarnu priliku i pomoć da u tome i uspiju.
Jačanjem stručne podrške, povezivanjem zdravstvenog sustava i zajednice, zaštitom prava roditelja te stvaranjem poticajnog okruženja možemo graditi sustav u kojem nijedna majka neće ostati sama sa svojim pitanjima i poteškoćama.
Dojenje je početak života, ali podrška dojenju odgovornost je svih nas.” Dinka Barić, magistra sestrinstva, IBCLC, predsjednica Hrvatske udruge grupa za potporu dojenju.
