Loši savjeti o dojenju

Iz prakse IBCLC savjetnica za dojenje: bilo da se radi o telefonskom savjetovanju ili dogovorenom dolasku u Savjetovalište za dojenje, nerjetko majke iznose svoja iskustva, navode što su čuli, kakve “savjete” daju zdravstveni radnici. A htjeli to priznati ili ne : u očima roditelja koji su tek krenuli na svoj put roditeljstva i uče kako to najbolje činiti – skrbiti o djetetu; najveći autoritet jesu, najveći ugled imaju – liječnici. Evo nekih primjera:

“Morate prestati dojiti ako ste prehlađeni.”

To nije točno – većina uobičajenih bolesti nije razlog za prekinuti dojenje. Zapravo, tada se u mlijeku luči više zaštitnih tvari, obično su majka i beba zajedno( izloženi istim “uzročnicima”), dok beba još nema razvijen imunološki odgovor,  nastavak dojenja može pomoći jer kroz mlijeko dobiva antitijela koje stvara majka.

“Morate prestati dojiti ako uzimate antibiotike.” Jedan od većih “grijehova” zdravstvenih profesionalaca koji nemaju dovoljno znanja iz područja laktacije i dojenja. Ugled koji u očima roditelja imaju liječnici trebao bi biti utemeljen na znanstvenim spoznajama i primjerima dobre prakse. Povjerenje je velika odgovornost i nerjetko dolazi do promjene odluke o dojenju baš zbog potpuno krivih savjeta. Većina lijekova koji se propisuju majkama dojiljama nisu razlog za prestati dojiti. Ovome uvelike doprinosi i praksa proizvođača lijekova u priloženom informativnom listu uz lijek imaju napomenu “za trudnice i dojilje”, što je samo zaštita od sudskih sporova. Ako trebate uzimati lijek a dojite – pitajte IBCLC savjetnice ili konzultirajte bazu podataka  https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK501922/ tako da u pretraživač upišete “lactmed generički naziv lijeka” ( npr.ako vas zanima lijek euthyrox, tada upišite: lactmed levothyroxine )

“Dojenče treba raspored hranjenja svaka 3 sata”

Novorođenčad često doji na zahtjev – to može biti svakih 1–3 sata, danju i noću. Ograničavanje dojenja može negativno utjecati na stvaranje mlijeka.

“Nemate dovoljno mlijeka jer beba često plače.”

Plač nije pouzdan pokazatelj dovoljne količine mlijeka .Ključni pokazatelji su broj pelena, dobivanje na težini i bebin opći izgled.

“Ako beba često doji, znači da je mlijeko preslabo.”

Ne postoji “slabo” majčino mlijeko. Postoje samo osobe koje “savjetuju” a nemaju znanje ni kompetencije za to. Često dojenje je normalno, posebno tijekom skokova u razvoju (tzv. “cluster feeding”). 

Majčino mlijeko je savršeno i krojeno po mjeri djeteta, optimalno prilagođeno njegovim potrebama. Ovo je posebice važno kod prematurusa i bolesne djece. Majka stvara mlijeko u tom trenu najbolje za bebu.