“Majčino mlijeko: prvi trener imunološkog sustava i čuvar zdravlja za cijeli život”
Stručnjaci već godinama upozoravaju da bi, nastave li se sadašnji negativni trendovi porasta pretilosti i kroničnih nezaraznih bolesti, današnja djeca mogla postati prva generacija koja će živjeti kraće od svojih roditelja. Razlozi za to su složeni, a činjenica je da brojna stanja kao što su alergije, autoimune bolesti, metabolički poremećaji i upalni poremećaji svoje korijene često imaju već u najranijem razdoblju života, razdoblju kada se trenira imunonoški sustav i upostavlja zdravi mikrobiom.
Zato danas o dojenju više ne govorimo samo kao o načinu prehrane. Govorimo o jednom od temelja javnog zdravstva i jednoj od prvih prilika za postizanje i očuvanje zdravlja te prevenciju kroničnih bolesti.
Jer majčino mlijeko nije samo hrana. Ono je prvi trener imunološkog sustava i jedan od najvažnijih čuvara zdravlja s pozitivnim učincima za cijeli život.
1. Tanko crijevo – mjesto gdje počinje zdravlje!
Gotovo 70 % imunološkog sustava povezano je s crijevima. Zato nije slučajno da majčino mlijeko sadrži više od 200 različitih humanih oligosaharida (HMO) – složenih malenih ugljikohidrata koje dijete gotovo uopće ne probavlja i ne koristi za energiju. Njihova je zadaća hraniti korisne bakterije u crijevu, osobito Bifidobacterium infantis, koje grade zdrav crijevni mikrobiom, čuvaju crijevnu sluznicu i pomažu imunološkom sustavu naučiti kada treba reagirati, a kada ostati miran. Istovremeno, HMO sprječavaju vezanje brojnih patogena za crijevnu stijenku i tako predstavljaju prvu liniju obrane od infekcija. Drugim riječima, majčino mlijeko ne hrani samo dijete – ono hrani cjelokupni mikrobiom crijeva.
2. Imunitet se ne jača – on se uči!
Jedna od najvećih zabluda jest da je imunološki sustav potrebno “ojačati”. Dobar imunološki sustav nije onaj koji reagira snažnije, nego onaj koji reagira primjereno.
Majčino mlijeko prepuno je bioaktivnih sastavnica – sekretornog IgA, laktoferina, citokina i antimikrobnih peptida koji štite nezrelu crijevnu sluznicu od infekcija i prekomjerne upale. Posljednjih godina znanstvenici sve više proučavaju i izvanstanične vezikule te mikroRNA – sićušne “paketiće informacija” koji prenose biološke upute između majke i djeteta. Sve je više dokaza da upravo te molekule sudjeluju u sazrijevanju crijevne barijere, razvoju imunološke tolerancije i usmjeravanju imunološkog odgovora. Upravo zato možemo reći da je majčino mlijeko najbolji trener imunološkog sustava – ne zato što ga čini “jačim”, nego zato što ga uči reagirati na pravi način i u pravo vrijeme.
3. Svaki podoj oblikuje mikrobiom koji će pratiti dijete godinama!
Danas znamo da majčino mlijeko nije sterilno. Ono sadrži vlastiti mikrobiom – zajednicu korisnih bakterija koje zajedno s HMO i drugim bioaktivnim sastavnicama oblikuju crijevni mikrobiom dojenog djeteta. Ta suradnja bakterija, bioaktivnih molekula i djetetova imunološkog sustava započinje već prvim podojem i nastavlja se tijekom cijelog razdoblja dojenja. Upravo zato suvremena istraživanja sve češće govore o majčinom mlijeku kao o složenom biološkom sustavu koji aktivno sudjeluje u sazrijevanju crijeva, razvoju imunološke tolerancije i očuvanju zdravlja još dugo nakon završetka dojenja.
4. Svaka kap majčinog mlijeka ulaganje je u budućnost, a za najranjivije može značiti razliku između života i smrti! Doslovno.
Za svako dijete majčino mlijeko predstavlja vrijedan temelj zdravlja, ali za najvulnerabilnije među nama – nedonoščad – ono može značiti razliku između života i smrti. U neonatalnoj medicini majčino mlijeko nije samo najbolja prehrana, već i važan dio liječenja. Brojna istraživanja pokazuju da crijevo koje je u doticaju samo sa majčinim mlijekom ima značano manji rizik od nekrotizirajućeg enterokolitisa (NEC), jedne od najozbiljnijih bolesti prijevremeno rođene djece. Isto vrijedi za smanjenje učestalost teških infekcija i sepse te je povezano s boljom tolerancijom hranjenja, kraćim boravkom u bolnici i povoljnijim neurorazvojnim ishodima.
5. Mozaik pozitivnih kumulativnih učinaka!
I kod zdrave donešene djece velike kohortne studije i sustavni pregledi dosljedno potvrđuju da je dojenje povezano s manjim rizikom od respiratornih i probavnih infekcija tijekom ranog djetinjstva. Primjerice, dojenčad koja se isključivo doji i koja oboli od RSV infekcije, prema istraživanjima, imaju manju vjerojatnost za razvoj teškog oblika bolesti, manje potrebe za hospitalizacijom i manje komplikacija. To je upravo ono što radi dobro “istreniran” imunološki sustav – ne može se sprječiti susret s virusom, već pomaže organizmu da na njega odgovori učinkovitije.
Sve je više dokaza da dojenje može pridonijeti zdravijem razvoju imunološkog sustava te biti povezano s manjim rizikom razvoja alergijskih bolesti, pretilosti, dijabetesa tipa 1 i upalnih bolesti crijeva.
S obzirom da su navedeni pozitivni učinci dojenja kumulativni, za potpuni zaštitni učinak, Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje isključivo dojenje tijekom prvih šest mjeseci života, a potom nastavak dojenja uz odgovarajuću krutu hranu do navršene druge godine života i dulje, koliko god to odgovara majci i djetetu.
Zdravlje djeteta ne određuje jedan čimbenik, nego mozaik utjecaja koji započinje već u trudnoći. Genetika, način porođaja, okoliš, prehrana, primjena antibiotika i brojni drugi čimbenici zajedno oblikuju njegov razvoj.
Među njima, dojenje zauzima posebno mjesto jer predstavlja jedan od rijetkih zaštitnih čimbenika na koji možemo utjecati od samog početka života i tako djetetu pružiti najbolju priliku za zdrav razvoj.
Ovog Svjetskog tjedna dojenja prisjetimo se da podrška dojenju nije samo podrška jednoj majci. To je ulaganje u zdraviju budućnost naše djece i čitavog društva.Ako znamo da dojenje predstavlja jedan od najučinkovitijih javnozdravstvenih postupaka za očuvanje zdravlja djece i prevenciju kroničnih bolesti, tada imamo odgovornost osigurati da svaka obitelj dobije pravovremenu, stručnu i suosjećajnu podršku. To znači da se zdravstveni djelatnici koji rade s novorođenčadi i dojenčadi trebaju trajno educirati za rano prepoznavanje izazova u dojenju, pružanje pomoći utemeljene na suvremenim znanstvenim dokazima te kontinuiranu podršku onda kada je obiteljima najpotrebnija.
Upravo zato uključivanje IBCLC savjetnica za dojenje (International Board Certified Lactation Consultants) u sve razine zdravstvene zaštite, počevši prenatalno, preko rodilišta sve do postpartuma, nije luksuz niti dodatna usluga – to je ključan preduvjet za ostvarivanje ciljeva dojenja koje postavljaju Svjetska zdravstvena organizacija i UNICEF.
IBCLC certifikat predstavljaja međunarodno priznati standard stručnosti u području kliničke laktacije te posjedovanje znanja i vještina za prevenciju, rano prepoznavanje i učinkovito rješavanje problema s dojenjem.
Ako želimo povećati stopu uspješnog dojenja i omogućiti što većem broju djece da ostvare dokazane zdravstvene dobrobiti dojenja, tada ulaganje u IBCLC stručnjake mora postati sastavni dio zdravstvenog sustava.
To nije samo ulaganje u uspješnije dojenje – to je ulaganje u zdravlje djece, majki i cijelog društva.
Za Hrvatsku udrugu IBCLC savjetnica za dojenje napisala Ana Balažin Vučetić, dr.med. spec. pedijatrije, IBCLC (Poliklinika Sabol Zagreb)
